Retrospektivna izložba „Antikvarnica sjećanja” Slobodana Pura Đurića povodom šest decenija stvaralaštva ovog istaknutog crnogorskog slikara, otvorena je u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić” na Cetinju.
Izložbu je priredio Narodni muzej Crne Gore, a prati je luksuzna monografija i katalog u kome je predstavljeno blizu 130 djela (slika, grafika i crteža) koja pružaju uvid u tok i razvoj šezdesetogodišnjeg stvaralaštva, umjetnika izrazito samosvojne poetike, istaknutog kulturnog stvaraoca, dobitnika Trinaestojulske nagrade za slikarstvo i mnogih drugih značajnih priznanja.
U ime domaćina okupljene na otvaranju izložbe pozdravio je direktor Narodnog muzeja Pavle Pejović koji je istakao da je porodica Đurić sa Cetinja, kao malo koja, zadužila crnogorsku kulturu i umjetnost. Iznjedrili su značajan broj umjetnika, kulturnih poslenika i teoretičara umjetnosti.
– Puro Đurić je jedan od osnivača i dugogodišnji direktor Likovnog salona „13. novembar”, koji je u bivšoj Jugoslaviji bio institucija od posebnog značaja. Bio je i dugogodišnji predsjednik Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore, sekretar Republičkog SIZ-a kulture i predsjednik Opštine Cetinje. Pomogao je da se u ovom gradu otvore: prvo Kultorološki fakultet, a zatim i Fakultet likovnih umjetnosti. No, ono po čemu će najviše biti zapamćen je ovo zbog čega smo večeras svi ovdje, a to je njegovo slikarstvo – kazao je Pejović.
Otvarajući izložbu, ministar kulture Janko Ljumović kazao je da na izložbi Pura Đurića imamo priliku da vidimo retrospektivu ne samo jednog likovnog opusa, već i svojevrsno raznoličje crnogorskog prostora, njegove mijene i valete i, nadasve, njegovu magiju.
– Roditi se na Cetinju i biti darovan umjetničkim talentom, što je slučaj Pura Đurića, znači biti jednako stavljen pred izazove prostorne očuđenosti koliko i pred zagonetkom istorijskog trajanja. Takve okolnosti u svakom istinskom umjetniku pokreću tragaoca, koji iako pripravan na nova tumačenja i revidiranje ostaje u stalnom dosluhu sa tradicijom. Koliko je taj tragalački duh Đurića ukorjenjivao u prostor katunskog krša, toliko ga je vodio u predjele otvorenih vidika Mediterana, njegove vizuelne raskoši koju tvori fascinantni splet prirode i kulture – rekao je Ljumović.
O monografiji Pura Đurića koju su izdali Narodni muzej i Centar savremene umjetnosti Crne Gore govorila je njena urednica istoričarka umjetnosti Anastazija Miranović.
Ona je istakla da je u monografiji, kroz krucijalne momente, sublimiran život umjetnika, stvaralački, razvojni put, interesovanja, mijene, pogledi na život, društvo, umjetnost, vremenski kontekst.
– Pored kritičkih osvrta i analiza Đurićevog djela eminentnih istoričara umjetnosti i likovnih kritičara, ne manje značajni su Purovi stavovi iskazani u brojnim intervjuima i javnim nastupima. No, svakako, on nam ih najeksplicitnije iskazuje svojim djelom, što i jeste osnovni, interaktivni vokabular umjetnika i publike – rekla je Miranović.
Izložba „Antikvarnica sjećanja” Slobodana Pura Đurića biće otvorena do 23. juna.Z.P.